Cyber otpornost: Kako se pripremiti za potencijalne prijetnje u IT okruženju

U današnjem digitalnom svijetu, cyber prijetnje postaju sve sofisticiranije i opasnije, što znači da tvrtke moraju biti proaktivne u zaštiti svojih IT sustava. Jedna od najvažnijih strategija koju tvrtke mogu primijeniti je izgradnja cyber otpornosti – sposobnosti da se sustavi i poslovni procesi brzo oporave nakon cyber napada ili IT incidenta.

Cyber otpornost podrazumijeva više od same prevencije napada; ona uključuje sveobuhvatan plan za prepoznavanje, odgovaranje i oporavak od prijetnji. U ovom članku ćemo istražiti ključne korake koje tvrtke mogu poduzeti kako bi poboljšale svoju cyber otpornost i bolje se pripremile za potencijalne prijetnje.

1. Procjena rizika i identifikacija prijetnji

Prvi korak u jačanju cyber otpornosti je procjena rizika i identifikacija potencijalnih prijetnji. Tvrtke moraju prepoznati koje su im prijetnje najvažnije i koji su dijelovi njihove IT infrastrukture najosjetljiviji. To uključuje identificiranje osjetljivih podataka, kritičnih aplikacija i sustava, te procjenu kolika je vjerojatnost da bi te komponente mogle biti napadnute.

Procjena rizika omogućava tvrtkama da postave prioritete i usmjere resurse na zaštitu najkritičnijih dijelova sustava. Također pomaže u boljoj procjeni mogućih financijskih gubitaka u slučaju cyber napada.

2. Proaktivne sigurnosne mjere

Proaktivna sigurnost je ključna za smanjenje rizika od cyber napada. To uključuje implementaciju naprednih sigurnosnih rješenja, poput:

  • Firewall zaštite i antivirusnih sustava koji pomažu u sprječavanju neželjenog pristupa i zlonamjernih napada.
  • Višefaktorske autentifikacije (MFA) kako bi se dodatno osigurali korisnički računi i spriječio neovlašteni pristup.
  • Redovite nadogradnje softvera i zakrpe, koje eliminiraju ranjivosti u sustavima.

Također, edukacija zaposlenika o sigurnosnim praksama pomaže u smanjenju rizika od phishing napada ili drugih prijetnji koje iskorištavaju ljudske pogreške.

3. Praćenje i otkrivanje prijetnji

Jedan od ključnih elemenata cyber otpornosti je mogućnost pravovremenog otkrivanja prijetnji. Alati za praćenje i nadzor IT infrastrukture omogućuju tvrtkama da prate mrežni promet, korisničke aktivnosti i ponašanje sustava u stvarnom vremenu. Na taj način mogu brzo prepoznati neuobičajene aktivnosti koje ukazuju na potencijalni napad.

Alati za prijetnju u stvarnom vremenu (SIEM – Security Information and Event Management) pomažu IT timovima da automatski identificiraju prijetnje i brže reagiraju, čime smanjuju mogućnost da prijetnja eskalira u ozbiljan incident.

4. Planiranje oporavka od katastrofa

Bez obzira koliko je sigurnosna infrastruktura jaka, uvijek postoji rizik da se dogodi cyber napad. Zbog toga je važno imati dobro osmišljen plan oporavka od katastrofa. Ovaj plan uključuje korake za oporavak kritičnih sustava i podataka kako bi poslovanje moglo nastaviti funkcionirati čak i nakon ozbiljnog incidenta.

Ključne komponente plana oporavka od katastrofa uključuju:

  • Redovite sigurnosne kopije podataka – podaci bi trebali biti pohranjeni na više mjesta, uključujući cloud rješenja, kako bi se osigurao brz povratak u funkcionalno stanje.
  • Testiranje plana oporavka – redovito testiranje plana omogućava tvrtkama da provjere koliko brzo i učinkovito mogu vratiti svoje sustave u normalno stanje nakon napada.
  • Oporavak od ransomware napada – plan oporavka također treba uključivati strategije za oporavak od specifičnih prijetnji, poput ransomwarea, gdje je važno imati nedavne sigurnosne kopije koje nisu kompromitirane.

5. Upravljanje sigurnosnim incidentima

Efikasno upravljanje sigurnosnim incidentima ključno je za minimiziranje štete uzrokovane cyber napadima. Tvrtke trebaju imati definirane procedure za rješavanje incidenata, uključujući:

  • Brzo prepoznavanje i izolacija prijetnje – što brža reakcija smanjuje mogućnost širenja napada.
  • Interna komunikacija – informiranje ključnih dionika unutar tvrtke o incidentu kako bi svi bili na istoj strani i poduzimali potrebne akcije.
  • Komunikacija s klijentima – u slučaju kompromitacije podataka, tvrtke moraju brzo i transparentno obavijestiti klijente o potencijalnim posljedicama.

6. Redovno ažuriranje sigurnosnih mjera

Cyber prijetnje se neprestano razvijaju, pa tako i strategije za obranu moraju biti ažurirane. Tvrtke trebaju redovito ažurirati svoje sigurnosne politike, alate i procedure kako bi bile u toku s najnovijim prijetnjama. Ovo uključuje implementaciju novih tehnologija, ali i ažuriranje planova oporavka, procjena rizika i sigurnosnih procedura.

Korištenje automatiziranih alata za otkrivanje prijetnji i umjetne inteligencije u analizi podataka može pomoći tvrtkama da brže prepoznaju nove vrste prijetnji i odgovore na njih.

7. Suradnja s vanjskim stručnjacima

U mnogim slučajevima, tvrtke nemaju unutarnje resurse ili znanje za učinkovito upravljanje svim aspektima cyber sigurnosti. U takvim situacijama, suradnja s vanjskim stručnjacima može biti ključna. Tvrtke mogu angažirati sigurnosne konzultante, pružatelje usluga upravljanja incidentima ili koristiti cloud sigurnosna rješenja kako bi pojačale svoju otpornost na cyber prijetnje.

Stručnjaci mogu pomoći u testiranju sigurnosnih sustava, pružanju savjeta o najboljim praksama i čak upravljati reakcijama na incidente.

Zaključak

Cyber otpornost je ključna za preživljavanje i uspjeh u modernom IT okruženju. Tvrtke koje su sposobne brzo prepoznati, reagirati i oporaviti se od cyber napada mogu smanjiti štetu i nastaviti poslovanje s minimalnim prekidima. Izgradnja otpornosti zahtijeva kombinaciju proaktivnih sigurnosnih mjera, dobro osmišljenih planova oporavka, redovitog nadzora i suradnje s vanjskim stručnjacima.

Ako vaša tvrtka želi poboljšati svoju cyber otpornost, sada je pravo vrijeme da počnete planirati i implementirati potrebne mjere. Pravovremena priprema može značiti razliku između malog incidenta i velikog poslovnog gubitka.

Zel-Cos d.o.o. electronic-information services and marketing, Nova cesta 166, 10000 Zagreb. Account number: 2360000-1101194923, IBAN: HR5323600001101194923 at Zagrebacka banka d. d., 2500009-1101365330, IBAN: HR3725000091101365330 at HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. and
2340009-1110626430, IBAN: HR4523400091110626430 at Privredna banka Zagreb d.d. The share capital amounting to 149,000.00 HRK, paid in full. Director Dubravko Puhelek. Tax number: 03693350, OIB: 07306591551

How to file a complaint? / General Terms of Business / CID (Customer Induced Damage)

IKT integracija poslovnih procesa za rast konkurentnosti